Održan III Međunarodni naučno – stručni skup u Zenici
22. i 23. aprila 2010. godine direktorica MIOS-a Tuzla, Edina Suljic, je prirustvovala III međunarodnom naučno-stručnom skupu na temu:„Edukacija nastavika za budućnost“ koji je organizovan od strane Pedagoškog Fakulteta Zenica. Skup je održan u Hotelu Dom Penzionera , Zenica.
Tokom dvodnevnog susreta rad je bio organizovan u tri sekcije:
Sekcija 1: Tokovi Bolonjskog procesa
Sekcija 2: Nove paradigme komunikacijskih nauka
Sekcija 3: Pedagoško-psihološka dostignuća u edukaciji.
U okviru svake od sekcija je bilo organizovano izlaganja prijavljenih naučnih radova.
Ispred MIOS-a Tuzla izlaganje je imala Edina Suljić, direktorica MIOS-a na temu "Osnovna škola u funkciji promocije i provedbe koncepta cjeloživotnog učenja ". Tema je istraživačka a odnosila se na ispitivanje koliko i u kojem obimu osnovne škola sa područja opštine Tuzla rade na promociji i jačanju cjeloživotnog obrazovanja u vlastitim zajednicama. U istraživanju su učestovale osnovne škole uključene u projekat "Razvoj otvorenih škola u zajednici kroz rad Razvojnih timova" i koje su prošle kroz proces samoevlauacije prema Standardima otvorenih škola u zajednici. Istraživanje je urađeno u saradnji sa gosp. Melisom Hasić, asistenticom filozofskog fakulteta Tuzla. Isti rad će biti objalvjen u Zborniku radova Pedagoškog fakulteta Zenica te stoga nismo u mogućnosti odmah postaviti rezultate istraživanja na web stranicu.
ČETVRTAK, 22. 04. 2010. 08,00 - 09,30 PRIJAVA UČESNIKA 09,30 - 10,30 OTVARANJE SKUPA 10,30 - 11,00 KAFE PAUZA 11,00 - 18,00 RAD U SEKCIJAMA 13,30 - 15,00 PAUZA ZA RUČAK 16,30 - 16,45 KAFE PAUZA 19,30 SVEČANA VEČERA PETAK, 23. 04. 2010. 09,00 - 13,00 RAD U SEKCIJAMA (1, 2, 3) 10,00 - 10,15 KAFE PAUZA 16,00 - 16,15 13,00 - 14,30 PAUZA ZA RUČAK 14,30 - 18,00 OKRUGLI STO Edukacija nastavnika za budućnost
MUZIČKI PROGRAM
POZDRAVNA RIJEČ
UVODNO IZLAGANJE
SEKCIJA 1 - SALA 1
SEKCIJA 2 - SALA 2
SEKCIJA 3 - SALA 3
DISKUSIJA
PREPORUKE I ZAKLJUČCI
Sažetak istraživanja : Osnovna škola u funkciji promocije i provedbe koncepta cjeloživotnog učenja
Škola danas predstavlja prostor, organizacuju koja naglašava cjeloživotno obrazovanje kao imperativ modernog života, ali ga i provodi aktivnostima koje nisu samo iz segmenta nastavnog procesa, nego mnogo šire. Kao takva, škola treba da uvažava dinamične promjene u okruženju i prati konstantan napredak naučnih tehnologije koje se nameću pred djecu, ali i odrasle i zahtijevaju određena znanja, te na te zahtjeve odgovara određenim pristupima i aktivnostima automatski provodeći koncept cjeloživotnog obrazovanja. Pokazuje se da, primarno mjesto koje bi trebalo podržavati i jačati informalno i neformalo obazovanje u današnje vrijeme je osnovna škola koja je davno prestala biti samo institucija koja "slijepo" provodi nacionalni plan i program i obrazuje učenike za dalji nastavak školovanja. Takva škola je otvorena škola u zajednici proizašla iz filozofije otvorenog obrazovanja i Standarda kvaliteta otvorenih škola u zajednici. Riječ je o standardima koji definišu pet polja kvaliteta po kojima se svaka škola treba razvijati, obezbjeđujući time promociju otvorenog obrazovanja i direktno učešće u procesima u zajednici kao manjem lokalitetu.
U ovome radu istraživana je uloga osnovne škole u promociji i realizaciji koncepta cjeloživotnog obrazovanja. Cilj istraživanja je bio istražiti postojeću praksu implementacije koncepta cjeloživotnog obrazovanja u osnovnim školama Općine Tuzla. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1296 ispitanika, sačinjenih od učenika, nastavnika, roditelja, predstavnika školskog menadžmenta i predstavnika lokalne zajednice. U istraživanju su korišteni: anketni upitnici za nastavnike (AUN), anketni upitnici za učenike (AUU), anketni upitnici za roditelje (AUR), anketni upitnici za mendžment škole ( AUMŠ), protokoli za intervju i ček liste. Rezultati su pokazali da škole ostvaruju pozitivne rezultate na polju transformacije u otvorenu školu u zajednici, zavisno od izgrađene misije i vizije škole ali i postavljenih prioriteta u određenom vremenskom periodu. Takođe je uočljivo da škole prevazilaze postojeće formalne okvire vlastitog rada te da sve više postaju institucije koje provode cjeloživotno obrazovanje i nosioci su promjena u zajednici. Jedan od rezultata je da škole planski pristupaju vlastitom razvoju i razvijaju participativni menadžment koji uvažava različitost, inovativnost i uključesnost svih aktera.





















