ODRŽANA X MEĐUNARODNA KONFERENCIJA “OTVORENA ŠKOLA U ZAJEDNICI – ŠKOLE ZA INKLUZIJU”

Kvalitetan sistemski pristup za razvoj ključnih kompetencija svakog djeteta bila je tema X Međunarodne konferencije koja se održala 15. i 16. januara 2020. godine u sali Hotela Mellain u okviru Prve sedmice otvorenih škola u zajednici – škole za inkluziju i predstavlja ujedno i završnicu projekta “Škole za inkluziju”.

Sama konferencija rezultat je rada, partnerstva i saradnje Međunarodnog udruženja “Interaktivne otvorene škole” Tuzla kao implementatora projekta sa četrdeset osnovnih i srednjih škola Tuzlanskog kantona.

Učešće na X međunarondoj konferenciji je uzelo ukupno 220 učesnika/ca, među kojima su bili/e predstavnici/e osnovnih i srednjih škola Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog kantona i Osijeka, Hrvatska,  zatim pedagoškog zavoda Zenica, Zavoda za odgoj i obrazovanje Široki Brijeg,   Univerziteta u Tuzli, Pedagoškog fakulteta u Bihaću, Univerziteta u Banjoj  Luci, Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrzovanje BiH, proMENTE-a Sarajevo, OSCE ureda iz Tuzle, Kolping društva iz Srbije, Fondacije Tuzlanske zajednice, Richmond Park International Primary School, Tuzla, Genesis Project, Banja Luka,  Udruženja za psihološku podršku i edukaciju ACTUM Tuzla, Zavoda za odgoj i obrazovanje osoba sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju, Tuzla, Evanđeoske crkve, Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona i Vijeća roditelja kantona Sarajevo.

Prvi dan konferencije je otvorila direktorica Međunarodnog udruženja “Interaktivne otvorene škole” Edina Malkić sa retrospekcijom na ostvareni uspjeh u dvogodišnjem projektu “Škole za inkluziju” koji je provoden u periodu od maja 2017 – decembra 2019. Projekat je finansijski je podržan od strane Freudenberg Fondacije i Federalnog ministarstva za ekonomski razvoj i saradnju iz Njemačke i težio je ka promjeni nastavnih praksi, te kreiranju razvojnih timova sa ciljem podrške učenicima/ama suočenim sa socio-ekonomskim barijerama.

Edina Malkić je istakla da na putu ka stvaranju škole jednakih mogućnosti, škole 21. stoljeća, “nije bilo uvijek lako, nije bilo uvijek ugodno, bilo je nezadovoljstva – a to je u stvari život”, a ono što je postignuto je sigurno imalo uticaj na potrebno redefiniranje nastavne prakse. “Vrijeme je da se bavimo djetetom”, rekla je direktorica kao poticaj za inkluziju.

Sljedeće izlaganje o “Jednakim prilikama u školovanju za svako dijete” profesorica Ivana Zečević sa Filozofskog fakulteta u Banja Luci je započela sa definiranjem samog pojma:

“Ovaj termin jednake prilike se vrlo često pogrešno razumije. Vrlo često ljudi razumiju kao, ja trebam da budem neko ko na isti način postupa sa sve i jednim učenikom kojeg ima ispred sebe unutar svoje učionice. To znači da sam ja neko ko je pružio jednaku priliku… A ispred mene sjedi dvadesetak, tridesetak učenika potpuno različitih i sad ne moramo da pričamo samo o kognitivnim sposobnostima, o njihovim kapacitetima, možemo samo da pričamo o njihovoj strukturi ličnosti.”

Izlaganje profesorice Zečević je bazirano na potrebi prilagođavanja nastave u korist učenika/ca, što znači raditi na otkrivanju pravih pristupa svakom pojedincu/ki i “razviti sposobnost kao kameleon”, a što ulogu nastavnika/ce čini još kompleksnijom. Zaključak je da promjena ka razvoju prakse jedne škole u inkluzivnu praksu počinje od samog predavača.

“Većina vas, ako ne i svi u ovoj prostoriji imate na umu želju da od vas učenici nešto nauče i da se uz vas na adekvatan način razvijaju. E onda, sjetite se tog ‘uz mene’. Ne uz Peru, Marka, Janka. Uz mene. Vi ste ti koji u svojoj učionici stvarate pozitivnu klimu koja se kasnije reflektuje na ovu školsku klimu. A uspjeh će doći.”

Učiteljica razredne nastave Osnovne škole “Mladost” u Osijeku, Zehra Delić je isticala značaj kreiranja poticajnog razrednog okruženja, ali i podijelila iskustva ličnog rada sa najmlađim učenicima.

Kreiranje prilagođenog nastavnog rada je i praksa osnovne škole u kojoj je učiteljica Delić zaposlena. Periodične promjene nastavnog kurikuluma omogućavaju da nastava bude u skladu sa razvojem mladih.

“Djeca se stalno mijenjaju”, kaže učiteljica Delić, “za četiri godine kad vam dođe novih 23 učenika i vidite da ništa ne vrijedi ono što ste radili od prije četiri godine shvatite da se morate mijenjati… Nadograđujem gdje god vidim dobru priliku za nadograđivanjem i mijenjam sebe.”

Teorijski dio, odnosno izlaganja su završena sa kolektivnim zaključkom koji se može primjeniti na sve sfere djelovanja, a to je da promjena počinje u nama samima.

Prvi dan konferencije je završio praktično: kreativnim prikazom glavne teme, kratkim igrokazom u obliku forum teatra sa rediteljicom Ivanom Milosavljević. Nastavnici su igrali glavne uloge, a svako od prisutnih u publici je imao mogućnost zaustaviti scenu i svojim izborom promijeniti ishod. Teme igrokaza su različite, a česte situacije u školama u odnosima na relaciji profesor-učenik, profesor-roditelj, te profesor-direktor. Oblik forum teatra je ostale učitelje, nastavnike i profesore potakao na raspravu o tome kakav pristup je najprihvatljiviji za rješavanje problema, što zapravo je bila i tema svakog prethodnog izlaganja.

Drugi dan konferencije otvoren je simboličnim nazivom „Poruka u razbijenoj boci“, gdje se nekolicina učenika/ca iz MSŠ Živinice predstavila prisutnima interpretacijom nekoliko muzičkih numera nakon čega je konferencija prvom plenarnom sesijom zvanično i počela.

Na prvoj plenarnoj sesiji izlagači su bili ujedno i voditelji evaluacije projekta mr.sci. Ivona Čelebić i Sidik Lepić iz centra za socijalno istraživanje proMENTE Sarajevo, koji su govorili o tome koliko je sam projekat doprinjeo u ostvarenju postavljenih ciljeva u okviru projekta „Škole za inkluziju.“

Ivona Čelebić prisutne je upoznala o tome kako je tekla sama realizacija projekta koji je okupio i omogućio saradnju sa preko četrdeset osnovnih i srednjih škola, gdje je bilo uključeno oko 10.000 učenika/ca. Čelebić je također kazala da je jedan od glavnih ciljeva ovog projekta bilo i da se ukaže MIOS-u na koji način može doprinijeti kvalitetnom unapređenju škola u zajednici.

Sam projekat obuhvatio je i problematiku rezultata PISA testiranja, sprovedenog u Bosni i Hercegovini o funkcionalnoj pismenosti petnaestogodišnjaka, o čemu je nekoliko važnih činjenica iznio Sidik Lepić, kao uvod u narednu plenarnu sesiju. Lepić je naglasio da je jedan od uzroka loših rezultata ovog istraživanja nedovoljna posvećenost prosvjetnih radnika/ca učenicima/ama slabijeg socio-ekonomskog statusa.

„Pitao sam jednom prilikom prosvjetare kako rješavaju probleme kod učenika slabijeg socio-ekonomskog statusa, na što su mi odgovorili da to rješavaju prikupljanjem finansijske pomoći, što naravno prema mom mišljenju nije rješenje.“ – istakao je Lepić.

Lepić je također kazao da škole jednostavno nisu imale mehanizam za pružanje obrazovne pomoći ovoj kategoriji učenika/ca, te da je krajnji cilj da se u narednom  periodu stvori povoljnije obrazovanje za sve učenike/ce.

Druga plenarna sesija X Međunarodne konferencije odnosila se na preporuke na osnovu rezultata PISA testiranja sprovedenog u Bosni i Hercegovini, čiji je izlagač bila mr.sci. Ženeta Džumhur iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Sarajevo, odjeljenja za standarde znanja učeničkih postignuća i ocjenjivanja rezultata u osnovnom i srednjem obrazovanju.

Na samom početku svog izlaganja Džumhur je istakla ogromno zadovoljstvo zbog učešća u ovom projektu MIOS-a, te upoznala prisutne o samom PISA istraživanju, kao i koje su zemlje bile uključene u ispitivanje.

„PISA ispitivanje obuhvatilo je učenike dobi od sedmog razreda osnovne škole pa do prvog razreda srednje škole, dok je na području Tuzlanskog kantona u ispitivanje bilo uključeno 16 srednjih i 20 osnovnih škola.“ – kazala je Džumhur.

Ženeta Džumhur je istakla da se ispitivanje odnosilo na testiranje znanja iz matematike, prirodnih nauka, kao i provjeru umijeća u čitanju i drugim vještinama. 

„Sami rezultati o postignućima ispitanika u Bosni i Hercegovini, znatno su lošiji od bilo koje druge ispitanje referentne zemlje.“ – istakla je Džumhur.

Nakon završene dvije plenarne sesije prisutni su imali priliku odmoriti uz ručak, nakon čega je uslijedila prezentacija uspješne školske prakse svih škola, učesnica u projektu.

Prezentirano je 38 uspješnih praksi iz ukupno 27 osnovnih i srednjih škola Tuzlanskog kantona, partnera projekta “Škole za inkluziju”.

Sama prezentacija odvijala se kroz dva kruga, kroz koja se moglo čuti dosta zanimljivih ideja i iskustava u radu razvojnih timova škola, zatim iskustva primjene inovativnih nastavnih metoda Projektne nastave, Servisno-Učenje i Interaktivne metode kao i u oblasti Inkluzivne prakse i rada sa učenicima/ama sa poteškoćamna i preprekama u učenju i učešću u redovnom nastavnom procesu.

Nakon dvosatnih prezentacija te razmjene mišljenja između prisutnih uslijedila je svečana dodjela zahvalnica od strane MIOS-a, za sve škole, učesnice u projektu, kao i istaknute trenere/ice koji su dali/e svoj značajni doprinos kroz realizaciju projektnih aktivnosti.

Zahvalnice je dodijelila direktorica MIOS-a Edina Malkić, koja je ujedno i dala završnu riječ, zahvalivši se još jednom svima na učešću, nakon čega je uslijedilo i zatvaranje same konferencije.

Kroz bogat dvodnevni program konferencije u prepunoj konferencijskoj sali hotela Mellain prisutni/e su imali/e priliku razmijeniti iskustva o radu kroz pomenuti projekat, te kroz plenarne sesije čuti razne korisne savjete i informacije o tome kako da unaprijede svoj rad te tako doprinesu kvalitetnijem obrazovanju u osnovnim i srednjim školama.

MIOS Tuzla se zahvaljuje studentima Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Odsjek za žurnalistiku Šejli Džindo i Muameru Okiću na medijskom praćenju X Međunarodne konferencije kao vlastitom volonerskom doprinosu u realizaciji događaja.